U Sarajevu predstavljena knjiga „Bosanska kraljevina u XV vijeku – kralj Stjepan Tomaš“

promocija-midhatsU srijedu, 23.11.2016. godine, spočetkom u 19 sati, u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu promovirana je knjiga „Bosnaska kraljevina sredinom XV vijeka – kralj Stjepan Tomaš", autora doc.dr. Midhata Spahića.
Pored autora, o knjizi su govorili prof.dr. Senaid Hadžić (Univerzitet u Tuzli) i prof.dr.Salih Jalimam (Univerzitet u Zenici), te dipl.ing. Dževad Jogunčić, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Upravo je Bošnjačka nacionalna zajednica prepoznala važnost ovoga autorova istraživačkog poduhvata i uz suizdavaštvo Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina" iz Sarajeva objavila knjigu „Bosanska kraljevina sredinom XV vijeka".

Moderator promocije bio je Nermin Hodžić iz Instituta „Ibn Sina".
Nakon uvoda u kojemu je moderator Hodžić naglasio važnost ovoga djela, kao jednog od pionirskih poduhvata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiografiji koji tretira sredinu XV vijeka i burnu osamnaestogodišnju vladavinu kralja Stjepana Tomaša, prisutnima se obratio Dževad Jogunčić. On je ukratko predstavio aktivnosti BNZ, naglasivši kako mu je osobno svojedobno Adil-beg Zulfikarpašić govorio o važnosti proučavanja srednjevjekovne bosanske historije što će za njega biti jedan dodatni poticaj da se prihvati objavljivanja knjige o kojoj je riječ.promocija-midhats-2
Prof.dr. Senaid Hadžić u svome je govoru o knjizi istaknuo da se značaj ovoga djela, između ostaloga, ogleda i u njegovoj historiografskoj utemeljenosti u primarnim i izvorima drugoga reda, metodološkoj konzistentnosti i uopće jednom posve naučnom pristupu autora, ali i u svojevrsnom pripovjedačkom stilu kojega će moći razumjeti i šira čitalačka publika, te u koricama ove knjige naći vrlo upečatljiv i slikovit pregled datoga historijskog razdoblja sa svim njegovim osebujnostima.

Prof.dr. Salih Jalimam, jedan od recenzenata knjige u svome je izlaganju, između ostalog, kazao:

Knjiga koja je pred nama: "Bosanska kraljevina sredinom XV vijeka – kralj Stjepan Tomaš" docenta dr. sc. Midhata Spahića pristupa kontrastivnoj analizi političke i ekonomske državne strukture u okviru vladavine kralja Stjepana Tomaša. Ta dramatična historijska slika dopunjena je mnoštvom detalja iz svakodnevnog života i kulturalnih karakteristika vremena i prostora Tomaševe osamnaestogodišnje vladavine. Otuda se ova knjiga dr. Spahića odlikuje živopisnim izborom podataka iz dubrovačkog arhiva i sintetičkim komparacijama te građe sa postojećim mišljenjem u literaturi. Naravno treba istaći Spahićevu autorsku intervenciju koja se naročito ogleda u zanimljivom fabuliranju, tekstualnoj kompoziciji i brižljivo dokumentiranim zaključcima. Tako da sve što nam je predočeno jeste rezultat pažljivo praćene teme i proizvod naučno-istraživačkog nagona u kojem proizvoljnost (ako je ima) biva svedena na najmanju moguću mjeru. U tekstu ove zanimljive knjige nižu se sukobi i ratovi. Pripovjedačka pažnja posvećena je najvažnijim velikašima srednjovjekovne Bosne, vladarima i oblasnim gospodarima, ali i službenicima, dvorjanima koji su u diplomatskoj misiji ili u funkciji posrednika. U očajničkim naporima da sačuva cjelovitost i suverenitet države, kralja Stjepana Tomaša zatiče smrt 1461. godine. O tome su postojale određene interpretativne dileme koje je dr. Spahić demistificirao. U cjelini uzev, ovo je valjano i kritički utemeljeno djelo koje ima neobično bogatu dokumentaciju. Nastalo je akribičnim višegodišnjim radom u dubrovačkom arhivu i zrelim komparativnim sučeljavanjem s postojećim interpretacijama, te predstavlja značajan prilog poznavanju historije srednjevjekovne Bosne.

Autor knjige, doc.dr. Midhat Spahić (Univerzitet u Tuzli) ovom prilikom je zahvalio svima koji su pomogli da knjiga ugleda svjetlo dana, posebno ističući izdavače i recenzente. Potom se osvrnuo na neke dijelove iz sadržaja knjige, posebno ističući zanimljiv podatak o Stjepanu Tomašu kao bosanskom kralju koji je konačno uspio u sastav svoje kraljevine uvrstiti Srebrenicu, u to vrijeme značajnu po rudnim bogatstvima.