Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, tačno na dan najstarijeg sačuvanog spomena zemlje Soli u pisanim izvorima (15. 5. 1225 - 15. 5. 2025), održan je okrugli sto s međunarodnim učešćem pod nazivom „800 godina od prvog spomena zemlje Soli“. Skup je organizirao Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli u saradnji s Udruženjem “Una familia”, uz podršku Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona. Partneri projekta bili su Arhiv Tuzlanskog kantona i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona. Program skupa započeo je svečanim otvaranjem kojim je moderirala prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, a prisutnima su se obratile pomoćnica ministra za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona Amela Mehmedović, dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli prof. dr. Sead Nazibegović, te Lela Kulović u ime Udruženja „Una familia“. Voditeljica Odsjeka za historiju i jedan od organizatora, prof. dr. Mersiha Imamović, u svom obraćanju prisutnima istaknula je značaj obilježavanja osamstote godišnjice prvog spomena zemlje Soli, i zahvalila se učesnicima, članovima organizacijskog odbora i prisutnim gostima, među kojima su bili istraživači, nastavno osoblje Fakulteta, studenti, nastavnici i profesori historije, kao i brojni zainteresirani građani. Posebno je naglasila da je ovo prvi skup organiziran na Filozofskom fakultetu, a koji je okupio stručnjake iz oblasti medievistike. Na skupu su predstavljeni i radovi posvećeni antici i ranom novom vijeku koji su važni orijentiri za razumijevanje onoga što je ovom razdoblju prethodilo i što ga je naslijedilo. Prof. Imamović je podsjetila na odgovornost akademske zajednice da kontinuirano obilježava ovakve jubileje i kritički promišlja historiografske teme koje su važne ne samo za struku nego i za širu društvenu zajednicu. Ukazala je i na značaj ovog skupa za očuvanje i promociju kulturno-historijskog naslijeđa. Nakon uvodnih obraćanja uslijedila su tri tematski jasno strukturirana panela koji su obuhvatili širok vremenski raspon i raznovrsne pristupe – od arheoloških i demografskih, preko ekonomskih i političkih, do historiografskih pitanja vezanih za prostor zemlje Soli. Prvi panel, naslovljen Život na tuzlanskom području u predmoderno doba okupio je izlagače koji su se bavili svakodnevicom, naseljenošću i privrednim tokovima ovog prostora kroz duži vremenski period. Mersiha Imamović govorila je o eksploataciji i distribuciji soli u antičko doba, s posebnim osvrtom na veze između istočnog Jadrana i Podunavlja i pri tome je istakla značaj, ali i zapostavljenost arheološkog potencijala šireg tuzlanskog područja. Samra Terzić predstavila je prve rezultate bioarheološkog istraživanja skeletnih ostataka s lokaliteta Kicelj, koje otkrivaju mnogo o zdravlju i strukturi srednjovjekovne populacije. Elmedina Duranović analizirala je dubrovačke arhivske zapise o trgovini robljem iz Usore i Soli, dok je Nihad Dostović, na osnovu osmanskih izvora, govorio o organizaciji i djelovanju tuzlanske mukate soli na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Drugi panel, Kontekst najranijeg spomena zemlje Soli bio je usmjeren na događaje i odnose iz prve polovine 13. stoljeća. Dženan Dautović izložio je analizu najstarijeg poznatog pomena zemlje Soli u papskoj buli Honorija III. od 15. maja 1225. godine. Igor Razum govorio je o papinoj ulozi u odnosu prema Splitskoj crkvi, u to vrijeme najznačajnijem eksponentu papinske politike u okolnom prostoru razmatrajući njen odnos prema hereticima u Bosni. Gábor Barabás pak, fokusirao se na intervencije slavonskog hercega Kolomana u Bosni tokom tridesetih godina 13. stoljeća. Adis Zilić se osvrnuo na djelovanje bana Mateja Ninoslava, posebno u kontekstu vojnih sukoba s ugarskom krunom. Ovaj blok izlaganja potaknuo je brojne diskusije o političkim prilikama i ulozi crkvenih struktura u regiji tokom prve polovine 13. stoljeća. Treći panel, Zemlja Soli kao sastavnica srednjovjekovne Bosne bio je posvećen političkim i administrativnim pitanjima vezanim za ovaj prostor. Nedim Rabić govorio je o okolnostima pod kojima su Usora i Soli ušle u sastav bosanske države pod vlašću bana Stjepana II Kotromanića, dok se Aranđel Smiljanić fokusirao na funkciju i značenje župana u tim zemljama. Marijan Premović u svom izlaganju analizirao je radove historičarke Jelene Mrgić o srednjovjekovnoj zemlji Soli i ukazao na njihov značaj u proučavanju historije sjeverne Bosne u srednjem vijeku. Posljednji panelista, Midhat Spahić, govorio je o prikazu prostora sjeverne Bosne u osmanskom sumarnom popisu iz 1468/69. godine, i pri tome istakao da on predstavlja vrijedan izvor za proučavanje njegove kasnosrednjovjekovne strukture. Na skupu su učestvovali prvenstveno historičari i arheolozi koji su kroz svoje stručne pristupe dali značajan doprinos razumijevanju zemlje Soli u njenim različitim historijskim dimenzijama. Riječ je o autorima koji se već dugi niz godina bave prostorom sjeveroistočne Bosne i širim kontekstom srednjovjekovne i ranonovovjekovne historije centralne i jugoistočne Evrope. Među učesnicima su bili stručnjaci s univerziteta i istraživačkih ustanova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Crne Gore.