U sedmom broju časopisa Historijska misao objavljujemo šest članaka koji predstavljaju rezultate istraživanja različitih historijskih pitanja. Pored vrijednih naučnih priloga, tu su i dva prikaza najnovijih publi-kacija, te in memoriam istaknutoj historičarki Desanki Kovačević-Kojić. Članci su podijeljeni po historijskim periodima, pa je u prvom, na osnovu istraživanja iz oblasti epigrafije, arheologije i antičke historije, na sistematičan način izvršena rekonstrukcija društvenih prilika na području srednjeg Podrinja u rimsko doba, čime je dat doprinos društvenoj historiji antičkog doba. S obzirom na mali broj narativnih izvora o ovom pitanju, dostupni epigrafski spomenici i arheološki podaci omogućili su autorici da donekle izvrši analizu društvene slike, koju su činili različiti etnosi, pojedinci i grupe različitih profesionalnih profila, poput rudarskih i municipalnih službenika, trgovaca i zanatlija, ali i onih profila koji su činili radnu snagu. U radu se prate promjene koje su oblikovale jedan društveni poredak, koji su u osnovi činila dva društvena sloja: viši i niži. Drugi rad osvjetljava jedan novi i slabo poznati izvor o Bosni u 19.stoljeću, ali i donosi reminiscencije na bosansko srednjovjekovlje. Analizom dijela dnevničkih zabilješki u vidu putopisa minhenskog profesora i botaničara Otta Sendtnera autor ovog rada daje uvid upercepciju jednog stranca o Bosni i njenim stanovnicima sredinom 19.stoljeća. Donosi jako zanimljive informacije koje govore o tvrđavi Srebreniku kako u sjećanjima i legendama, tako i o njegovom stanju u vrijeme pisanja spomenutog putopisa, a prije oštećenja izazvanih modernim načinom života. Zbog toga, rad predstavlja vrijedan prilog o poznavanju mikroprostora grada Srebrenika, ali i evaluiranju nastanka i razvoja narodnih predaja i legendi koje su stoljećima bile jedina poveznica stanovništva sa srednjovjekovnim periodom. U trećem radu autor se bavio pitanjem formiranja gradskih vijeća u Bosanskom vilajetu u kasnoosmanskom dobu. Na osnovu salnama (godišnjih izvještaja), autor prati faktore koji su diktirali taj proces. On analizira strukturu spomenutih vijeća, pri čemu je u fokusu pažnje stepen usklađenosti sastava gradskih vijeća u praksi sa onim što je Uredbom o vilajetima bilo propisano. U tom smislu kao glavna se nameću pitanja u kojoj mjeri je struktura gradskih vijeća odgovarala zakonskom propisu, te posebno u kojoj mjeri je ispoštovana izborna ravnopravnost muslimana i nemuslimana. Osim toga, autor primjećuje nedosljednosti u osnivanju gradskih vijeća širom Bosanskog vilajeta, pokušavajući ponuditi moguće uzroke takve prakse. Ovime je dat vrijedan prilog proučavanju tanzimata u Bosanskom vilajetu. Četvrti rad predstavlja rezultate istraživanja jednog specifičnog pitanja iz područja privredne historije Bosne i Hercegovine. Riječ je o proizvodnji šljive i njenom značaju u privredi Bosne i Hercegovine u kasnoosmanskom i austrougarskom periodu. Ovdje autor analizira ekonomske tokove, značaj šljive u vanjskotrgovinskim odnosima, te tehnologiju proizvodnje i sušenja šljive (peći, sušnice, pakovanje), čemu se u dosadašnjim radovima na ovu temu nije poklanjala posebna pažnja. S obzirom na detaljnu analizu i broj donesenih podataka, ovaj rad predstavlja značajan doprinos domaćoj historiografiji. U petom radu autorice prate industrijski razvoj, koji je počivao na ekstraktivnoj industriji, na području Tuzle i njene uže okoline, te njegov utjecaj na kulturni i urbani razvoj grada. Na svojstven način prikazuju promjene fizionomije grada i njegovog arhitektonskog naslijeđa kroz različite historijske periode. Autorice zapažaju da su obrazovne, kulturne i sportske ustanove, društva i klubovi nastali u zajednicama radničkih naselja i da su oni materijalni dokazi i ostaci društvene vrijednosti industrijskog naslijeđa Tuzle. One ukazuju i na činjenicu da industrijski razvoj u Tuzli nije doprinio samo tehnološkom transferu, već i razmjeni kulturnih vrijednosti između različitih etničkih i društvenih grupa. Posebno je važno što je ukazano na nebrigu za očuvanjem kulturne baštine i autentičnosti industrijskih područja i očuvanja historijskih slojeva proizvodnje i pripadajućeg prostora naselja, koji predstavljaju materijalne dokaze društveno-ekonomskog razvoja Tuzle. Šesti rad predstavlja osvrt na historiografsku produkciju vezanu za časopis Prilozi, čiji je izdavač Institut za historiju u Sarajevu. Autorica u ovom radu donosi uglavnom sažeti prikaz tema koje su u spomenutom časopisu obrađivane u dosadašnjem periodu. Vrijednost rada leži u objedinjavanju na jednom mjestu svih u ovom časopisu do sada objavljenih radova o osmanskoj historiji Bosne i Hercegovine, što može poslužiti kao veoma dobra osnova budućim, posebno mlađim istraživačima. Časopis Historijska misao 7, za 2021. godinu, izlazi 2022. godine. To ne bi bilo moguće bez naših vrijednih saradnika: autora, recenzenata, tehničkog urednika, članova Redakcije, te Sanje Dukić iz Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“, kojima se izdavači zahvaljuju. Posebnu zahvalnost duguju cijenjenoj direktorici italijanske nevladine organizacije CISP, Jasmini Ovčini, uz čiju finansijsku podršku je i štampan ovaj broj. Cijeli časopis dostupan je ovdje.