Razgovor o ćirilometodskoj misiji povodom Dana slavenske pismenosti

U okviru obilježavanja Dana slavenske pismenosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli održan je razgovor posvećen djelovanju sv. Ćirila i Metodija, nastanku slavenske pismenosti te razvoju jezika i pisma među slavenskim narodima. Događaj su zajednički organizovali Odsjek za historiju i Odsjek za bosanski jezik i književnost.

U razgovoru su učestvovali dr. Erma Ramić-Kunić, naučna saradnica Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i gostujuća profesorica na Odsjeku za bosanski jezik i književnost, te dr. Dženan Dautović iz Zavičajnog muzeja Travnik, gostujući profesor na Odsjeku za historiju. Razgovor je moderirala asistentica na Odsjeku za historiju Šejla Džinić Demir.

Tokom razgovora poseban fokus stavljen je na historijski kontekst IX stoljeća, vrijeme u kojem djeluju Ćirilo i Metodije, o njihovom obrazovanju i djelovanju u okviru Bizantskog carstva, slavenskoj misiji u Velikoj Moravskoj, nastanku glagoljice kao prvog slavenskog pisma te njenoj ulozi u širenju kršćanstva i pismenosti među Slavenima. Posebna pažnja posvećena je i razvoju ćirilice, koja će zahvaljujući djelovanju učenika Ćirila i Metodija postati dominantno pismo velikog dijela slavenskog svijeta.

Razgovaralo se i o značaju prevođenja liturgijskih tekstova na staroslavenski jezik, čime je slavenskim narodima prvi put omogućeno da bogoslužje prate na vlastitom jeziku. U tom kontekstu otvoreno je i pitanje odnosa jezika, religije i politike u srednjovjekovnoj Evropi, kao i otpora njemačkog sveštenstva slavenskoj liturgiji te odnosa Rima i Bizanta prema djelovanju Ćirila i Metodija.

Jedan dio razgovora bio je posvećen razvoju staroslavenskog jezika, različitih slavenskih redakcija i pisarskih tradicija. Posebno mjesto zauzela je i srednjovjekovna Bosna kroz pitanje razvoja ćirilske pismenosti, značaja ćirilice te uloge dvorskih kancelarija bosanskih vladara i vlastele u razvoju pisane kulture i diplomatske prakse srednjovjekovne Bosne. Iako o organizaciji i djelovanju dvorskih kancelarija danas saznajemo prvenstveno posredno, putem povelja, pisama i drugih diplomatskih izvora, upravo ti dokumenti svjedoče o razvijenoj pisarskoj i diplomatskoj praksi srednjovjekovne Bosne.

Govoreći o naslijeđu Ćirila i Metodija, istaknuta je i uloga njihovih učenika nakon progona iz Velike Moravske. Posebno je naglašeno djelovanje Klimenta Ohridskog, Nauma i drugih učenika u Bugarskoj, gdje nastaju važni centri slavenske književnosti i pismenosti, iz kojih će se slavenska tradicija širiti prema drugim slavenskim zemljama.

Na kraju razgovora naglašeno je da pitanje slavenske pismenosti i danas ostaje važan dio kulturne i historijske baštine slavenskih naroda, ali i tema kojoj je potrebno posvetiti više prostora u savremenom društvu i akademskom radu. Upravo zbog toga istaknuta je važnost ovakvih susreta koji doprinose boljem razumijevanju razvoja jezika, pisma i pisane kulture kroz historiju.