Predavanje dr. Nebojše Kartalije za studente historije

Danas je u prostorijama Filozofskog fakulteta održano prvo predavanje u okviru ciklusa predavanja inostranih predavača na Odsjek za historiju.

Predavanje je održao dr. Nebojša Kartalija s Univerziteta u Novom Sadu na temu južnog ugarskog pograničja u narativnim izvorima od 11. do 16. vijeka.

Dr. Kartalija je prisutnima predstavio prostorni i vremenski okvir teme predavanja, metodološki pristup korišten u istraživanju, potom historijski kontekst nastanka i oblikovanja južnog ugarskog pograničja. Ističući značaj putnih komunikacija za prostor o kojem je riječ, predavač je objasnio u kojim okolnostima se javljaju predmetni izvori, kako ih čitati i šta nam govore o vremenu, političkim odnosima u regiji, onima o kojima se piše i onima koji ih pišu.

Sažetak predavanja

Na početku predavanja predstavljen je prostorni i hronološki okvir istraživanja. Definisan je prostor južnougarskog pograničja, te dat pregled dešavanja na širem prostoru Panonije od rimskog doba do kasnog srednjeg vijeka. Kontekstualizirani su rimska Panonija i Batonski ustanak, doseljavanje Mađara krajem 9. stoljeća, krunisanje Stefana I 1000. godine, kada Ugarska postaje kraljevina, kao i bitka na Mohaču 1526. godine koja označava pad srednjovjekovne Ugarske.

Predavač je u početnom dijelu predavanja predstavio i metodološki pristup proučavanju narativnih izvora, ističući dekonstrukciju, semiotiku i imagologiju kao važna polazišta u analizi teksta, odnosno proučavanju percepcija, stereotipa i predstava o vlastitoj i drugim grupama u historijskim izvorima. Posebno je naglašeno da narativni izvori predstavljaju spoj činjenica i interpretacija, zbog čega zahtijevaju pažljivo čitanje i kontekstualizaciju. Istaknuto je i da je potrebno revidiranje i drugačije tumačenje izvora, budući da su mnoga starija tumačenja često zasnovana na još starijim historiografskim interpretacijama.

U nastavku predavanja analizirani su prikazi južne Ugarske u kontekstu osmanskih osvajanja. Predavač je skrenuo pažnju na značaj tvrđava na prostoru južne Ugarske u sistemu odbrane od Osmanlija, o važnosti odbrane Beograda 1456, te njegovom padu 1521. godine, kao i o izvorima koji prikazuju proces osmanskog napredovanja prema Mohaču. Neizostavno je bilo spomenuti percepciju Ugarske kao pograničnog prostora i predziđa kršćanskog svijeta u zapadnoevropskim izvorima.

Predavanje je obuhvatilo i pitanja etničkih i religijskih predstava u narativnim izvorima. Govorilo se o načinu na koji autori opisuju Mongole nakon njihovih prodora kroz Ugarsku u 13. stoljeću. Analizirani su opisi južne Ugarske kao pograničnog i često pustošenog područja, ali i mjesta susreta različitih vojnih, religijskih i kulturnih utjecaja. Kroz primjere iz izvora ukazano je i na pojavu različitih stereotipa i percepcija koje autori oblikuju o stanovništvu i prostoru južne Ugarske.

U završnom dijelu predavanja pažnja je usmjerena na komunikacijske i hodočasničke pravce koji prolaze kroz južnu Ugarsku. Posebno su istaknuti putevi Via Militaris i Via Egnatia, koji se u izvorima spominju kao važni pravci kretanja vojski, trgovaca i hodočasnika prema Balkanu i Carigradu. Govorilo se o značaju Beograda i carigradskog puta u kontekstu križarskih pohoda, hodočašća prema Jerusalemu i kasnijih osmanskih osvajanja, kao i o načinu na koji narativni izvori bilježe ova kretanja i opisuju prostor kroz koji su prolazili.

Posebno je istaknuta promjena percepcije Mađara u narativnim izvorima – od ranijih prikaza Mađara kao barbarskog i nomadskog naroda do njihove transformacije u zaštitnike kršćanske Evrope i važan politički faktor srednjovjekovnog Zapada. U tom kontekstu analizirana je i uloga južne Ugarske kao pograničnog prostora između Osmanskog Carstva i srednjoevropskih zemalja.

Predavanje dr. Nebojše Kartalije studentima je pružilo pregled načina na koji su narativni izvori od 11. do 16. stoljeća prikazivali prostor južne Ugarske i različite procese koji su obilježili njegov historijski razvoj.