Predavanje prof. dr. Tomislava Galovića za studente historije

U okviru ciklusa inostranih predavanja, prema najavi, danas je održano predavanje na temu Pisana kultura u srednjovjekovnoj Bosni. Predavač je bio prof. dr. Tomislav Galović, redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanje je bilo posvećeno razvoju i karakteristikama pisane kulture na prostoru srednjovjekovne Bosne, s posebnim osvrtom na različite jezičke i pisane tradicije koje su oblikovale kulturni prostor Bosne tokom srednjeg vijeka. Fokusirajući se na latinsku pisanu baštinu, profesor Galović je prisutnim studentima historije i drugih studijskih programa Filozofskog fakulteta predstavio njen značaj, pažnju koju je privlačila kod stručnjaka, te njene manifestacije u diplomatičkoj, epigrafskoj, heraldičkoj i numizmatičkoj formi. 

Ne umanjujući ćiriličnu pisanu riječ, prisustvo latinske pisane kulture u srednjovjekovnoj Bosni profesor Galović ocjenjuje kao dokaz njene umreženosti s tadašnjim zapadnoevropskim tokovima, podsjećajući da je latinski jezik bio osnovni medij komunikacije u to vrijeme. 

Sažetak predavanja

Na početku predavanja predavač je istakao je da se srednjovjekovna pisana kultura u Bosni razvijala kroz tri osnovne tradicije – latiničnu, glagoljičnu i ćiriličnu. Posebna pažnja posvećena je pitanju odnosa između ovih pismenosti, njihovog geografskog rasprostiranja i njihove uloge u kulturnom i političkom životu srednjovjekovne Bosne.

Govoreći o glagoljičnoj pismenosti, predavač je ukazao na činjenicu da su izvori za ovaj segment bosanske srednjovjekovne kulture relativno oskudni. Naglašeno je da se glagoljica u Bosni javlja u okviru šire slavenske pismenosti te da se njeno prisustvo održava do 12. stoljeća, nakon čega postepeno slabi, ostajući u upotrebi kod franjevačkih glagoljaša do 15. stoljeća, dok ćirilica preuzima dominantniju ulogu.

Veći dio predavanja bio je posvećen latinskoj pisanoj kulturi u srednjovjekovnoj Bosni. Istaknuto je da je latinski jezik predstavljao univerzalni jezik srednjovjekovne Evrope te da je Bosna upravo putem latinske pismenosti bila povezana sa zapadnim kulturnim i političkim prostorom. Bilo je riječi o latinskim natpisima, diplomatskoj korespondenciji, liturgijskim i narativnim djelima, kao i o ulozi franjevaca u očuvanju i širenju latinske pismenosti.

Profesor Galović je ukazao i na različite historiografske pristupe proučavanju latinske pismenosti u Bosni. Spomenuti su radovi autora poput Đure Baslera, Pavla Anđelića i Jagode Jurić-Kappel, kao i savremena istraživanja srednjovjekovne bosanske književnosti i pismenosti. Posebno je naglašeno da su starija tumačenja često latinsku pismenost posmatrala isključivo u okviru djelovanja Katoličke crkve, dok novija istraživanja nastoje sagledati širi kulturni i društveni kontekst njenog razvoja.

U okviru predavanja predstavljeni su i pojedini historijski izvori i spomenici koji svjedoče o prisustvu latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni. Među ostalima, pokazan je fragment natpisa humskog kneza Petra iz 13. stoljeća, fragment natpisa iz Bobovca, latinski natpis kralja Tvrtka, kao i javni natpis iz Jajca iz 1426. godine. Također je bilo riječi i o bosanskim pečatima i numizmatičkim nalazima, pri čemu je istaknuto da značajan broj sačuvanih pečata nosi latinske natpise.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju odnosa latinskog i ćiriličnog pisma u srednjovjekovnoj Bosni. Kao primjer navedena je povelja Kulina bana, koja sadrži elemente latinskog jezika i ćiriličnog pisma, što pokazuje višeslojnost bosanske srednjovjekovne pisane kulture. Istaknuto je i da je veliki broj isprava bosanske provenijencije pisan latinskim jezikom, naročito u kontekstu diplomatskih i trgovačkih odnosa sa zapadnim prostorima.

U završnom dijelu predavanja govorilo se o ulozi franjevaca, trgovaca i političkih elita u širenju latinskog jezika i zapadnih kulturnih utjecaja u srednjovjekovnoj Bosni. Posebno je naglašeno da se kroz razvoj latinske pismenosti mogu pratiti i širi politički i kulturni procesi povezivanja Bosne sa Ugarskom i zapadnoevropskim prostorom.

Predavanje prof. dr. Tomislava Galovića studentima je pružilo interesantne i važne uvide u latinsku pisanu kulturu u srednjovjekovnoj Bosni i ukazalo na složen odnos različitih jezičkih i pisanih tradicija koje su oblikovale kulturni identitet bosanskog srednjovjekovlja.