Prof. dr. Adnan Jahić na okruglom stolu: 110 godina od rođenja Husein-ef. Đoze

Rijaset Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organizirao okrugli sto povodom 110 godina od rođenja Husein-ef. Đoze.
Okruglom stolu prisustvuju reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. Dževad Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora akademik Enes Karić, muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, kao i brojni drugi gosti.
"- Danas se osvrćemo na život i djelo velikana islamske misli i prakse, utemeljitelja našeg modernog islamskog mišljenja i naših obrazovnih institucija," rekao je reisul-ulema, dodavši: "Pružio je veliki doprinos vjerskom educiranju muslimana. Bio je alim i mislilac, ali je održavao i neposrednu vezu s džematima i džematlijama. Zaslužan je za vjersko-prosvjetno organiziranje i obrazovanje naših imama, za pokretanje Preporoda, za omladinsku tribinu u Carevoj džamiji, za Takvim i Glasnik. On je najzaslužniji za teorijsko šerijatsko-pravno i institucionalno utemeljenje koncepcije i organizacije prikupljanja zekata i sadekatul-fitra, koju i danas, uz neznatne modifikacije, primjenjujemo."

Izlagači na okruglom stolu bili su dr. Behija Durmišević, dr. Džemal Latić, dr. Almir Fatić, muftija dr. Nedžad Grabus, dr. Zuhdija Adilović, dr. Adnan Jahić, dr. Šaćir Filandra, dr. Elvir Duranović, dr. Mustafa Cerić, dr. Ferid Dautović, dr. Ekrem Tucaković, dr. Sumeja Ljevaković Subašić, dr. Safija Malkić, dr. Zehra Alispahić, dr. Samed Omerdić, dr. Azmir Jusufi, Aziz Kadribegović i Meho Manjgo.
Dr. Ekrem Tucaković je istakao da su izlagači iz različitih aspekata osvijetliti život i djelo Husein-ef. Đoze, uključujući njegov doprinos i zasluge na području tefsira, akaida, fikha, njegov značajan žurnalistički i publicistički rad. Husein-ef. Đozo je objavio određen broj tekstova na arapskom jeziku, jedan dio referata je posvećen i Đozinim tekstovima na arapskom jeziku.

Među učesnicima okruglog stola bio je, dakle, i profesor na našem odsjeku, dr. Adnan Jahić, koji je iz svoga referata istakao sljedeće:
Kako danas gledati na učešće Huseina Đoze u 13. SS diviziji? U svojoj autobiografiji iz 1953. Đozo je napisao, u svoju odbranu, kako je teško, ili tačnije nemoguće, ne griješiti. "Ja i ne pokušavam pravdati se da nisam griješio. Jedno je što ja želim naročito i to svagdje podvući, da sam se uvijek u svim svojim akcijama rukovodio samo dobrim namjerama." Najvažniji element života je borba – bilo je i ostalo geslo Huseina Đoze godinama nakon što je platio cijenu svoje zablude da bi Bosna, islam i muslimani u sklopu "novog poretka" kojeg bi donijeli Adolf Hitler i Sile Osovine mogli ostvariti svoj napredak i procvat u modernom dobu. Njegov lični primjer je bio upečatljiva ilustracija ovog načela: bivši "hitlerovac" i "izdajnik", tokom šezdesetih godina 20. stoljeća postaje jedan od najvažnijih ljudi Islamske zajednice u sistemu koji je uspostavljen na krahu poretka i ideologije za koje se borio u ratu. Đozin uspon u socijalističkoj Jugoslaviji mogao bi se, dakako, tumačiti kao oportunizam pojedinca koji se prilagodio novim idejnim i društveno-političkim realnostima. No, u njegovom slučaju, smatramo, radilo se prije svega o kontinuitetu napora u pravcu traganja za optimalnim modelima razvoja i afirmacije islamskog svijeta, naročito jugoslavenskih muslimana, u okvirima savremenih prilika u svijetu koje su posvuda otkrivale dubine krize i zaostajanja muslimanske civilizacije. Donekle s izuzetkom Mehmeda Džemaluddina Čauševića, snažnije, odvažnije i konzistentnije od bilo kojeg od njegovih prethodnika u bosanskomuslimanskom duhovnom prostoru, Đozo je, kako je poznato, pristupio sistemskoj kritičkoj analizi i dekonstruiranju različitih zabluda i obmana kao, kako je smatrao, težišnih uzroka nezavidnog položaja muslimanskih naroda, nudeći vlastite, naglašeno racionalistički nadahnute odgovore na pitanja kako obnoviti islamski svijet i dovesti ga u korak s novim vremenom. Odgovori koje je davao, u dugom nizu godina, ostaju svjedočanstvo jednog neobičnog pregalaštva, ali i potvrda snage principa koji su ga pokretali tokom života i načinili vidljivim i važnim u duhovnom i javnom prostoru južnoslavenskih muslimana i islamskog svijeta 20. stoljeća.

Video prilog sa okruglog stola možete pogledati ovdje.

12. 12. 2022.