Krajem 2024. godine Uredništvo je objavilo dva broja časopisa, 9. i 10. Deveti broj časopisa izlazi za 2023. godinu, dok je 10.
za 2024. godinu, čime su nadoknađeni zaostaci iz prethodnih godina, te bi časopis u predstojećem periodu trebao izlaziti u redovnom intervalu.
U ova dva broja objavljeno je ukupno 11 članaka i 7 prikaza knjiga. Svoje priloge dali su Mersiha Imamović, Salkan Užičanin i Adnan Jahić sa matične institucije
koja izdaje časopis, zatim Dženita Sarač Rujanac, Sonja M. Dujmović, Nedim Rabić, Enes Dedić i Amir Džinić sa Instituta za historiju (UNSA), Sabaheta Gačanin, Mubera Bavčić i Nihad Dostović
sa Orijentalnog instituta (UNSA), te Dženan Dautović iz Zavičajnog muzeja Travnik. Iz zemalja regije radovi su stigli od samostalnog istraživača Nenada Obradovića (Srbija), Darka Viteka sa Fakulteta hrvatskih studija (UNIZG, Hrvatska), te
Ivana Križiča sa Fakulteta humanističkih studija (Univerzitet Primorska, Slovenija) i Božidara Jezernika sa Filozofskog fakulteta (Univerzitet u Ljubljani, Slovenija).
Dva priloga također su objavljena u autorstvu studenata: Andree Petrović (Univerzitet Primorska) i Amine Hadžić (Univerzitet u Tuzli).
UDK i DOI brojevi zasluga su Ilijane Gavran-Radojević, bibliotekarke Biblioteke Filozofskog fakulteta u Tuzli. Deveti i deseti broj
časopisa biće štampani zahvaljujući finansijskoj podršci Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Ova dva broja izlaze i u novom ruhu - u bijelim koricama s crvenim detaljima. Povod tome je uključenje našeg časopisa u OJS sistem Univerziteta u Tuzli, u skladu s čime
će časopis preći i na novu web adresu u bojama Univerziteta (koja je još uvijek u procesu izrade). Uredništvo je, prema tome, odlučilo da te novosti isprati i na ovaj simboličan način,
osvježavajući korice časopisa.
Časopis Historijska misao je pokrenut s ciljem pružanja dodatnog poticaja razvoju historijske
nauke u Bosni i Hercegovini i stvaranja novog prostora za objavljivanje rezultata istraživanja iz
oblasti historiografije, kako afirmiranim historičarima tako i mladim istraživačima,
polaznicima postdiplomskih i doktorskih studija, profesorima historije, ali i
drugim stručnjacima srodnih nauka koji mogu ponuditi radove u skladu sa naučnim i stručnim
standardima časopisa.
Časopis je pokrenut temeljem svijesti da historijskoj nauci treba osigurati povoljniji
status u naučnom životu Bosne i Hercegovine, te u bosanskohercegovačkom društvu uopće,
uključujući potrebu afirmacije historijskih saznanja kao važne pretpostavke humanizacije
društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini i na prostoru bivše jugoslavenske države.
Bosanskohercegovačka historija, bez obzira na kontinuiran razvoj historijske nauke u
Bosni i Hercegovini, još uvijek nudi značajan broj nedovoljno ili nikako obrađenih tema i
pitanja iz svih razdoblja prošlosti koje bi trebalo obuhvatiti kvalitetnom naučnom obradom i
prezentacijom rezultata istraživanja. Mnoga pitanja traže nove poglede i analize.
Istovremeno, nameće se potreba sabiranja i objavljivanja historijskih izvora, kako zbog
njihove veće dostupnosti historičarima i drugim stručnjacima, tako i zbog poticaja većoj zaštiti i
očuvanju disperzirane historijske dokumentacije različite provenijencije.
Sa druge strane, raspadom bivše zajedničke države, smanjeni su, u izvjesnoj mjeri, uvidi u šire
tokove historijskih događanja, naročito kada je dvadeseto stoljeće u pitanju, a izvjesni
historijski fenomeni postali su predmet sužene percepcije uslovljene realnošću nacionalnih,
istraživačkih i psiholoških barijera. Namjera je pokretača časopisa da otvore svoje stranice
svim kompetentnim istraživačima čije teme, analize i sagledavanja mogu biti relevantne za
sticanje širokog spektra historijskih uvida o partikularnim i zajedničkim aspektima prošlosti.
Historiografiju legitimiraju pouzdane i provjerljive obavijesti o minulim procesima, događajima i
ličnostima, kazivanje o prošlosti jezikom činjenica, brojki i relevantnih uvida. No,
historijskog znanja nema bez autorove misli, bez svjesnog zahvata u predmetnu materiju i
odnosa prema tragovima prošlosti. Za kredibilitet historijske nauke je važno da tu misao određuje
odgovornost prema ostavštini koja omogućuje znanje o minulom vremenu.
Glavni kriterij za objavljivanje radova u Historijskoj misli jeste njihova naučna i stručna
utemeljenost i kvalitet. Redakcija će rado objavljivati članke iz različitih historijskih područja,
od političke do intelektualne historije, od lokalnih tema do pitanja nacionalnog, regionalnog i
šireg značaja.
Struktura časopisa će obuhvatati članke, prikaze, obavijesti o aktivnostima
osnivača časopisa, a kao moguće rubrike - građu, nastavno-pedagoške teme i izlaganja sa naučnih
skupova, okruglih stolova i konferencija. Obim časopisa je određen brojem pozitivno recenziranih i
od glavnog i odgovornog urednika i Redakcije prihvaćenih radova i priloga.
Prilozi se objavljuju latinicom na bosanskom, srpskom, hrvatskom, crnogorskom,
engleskom ili njemačkom jeziku. Časopis izlazi jednom godišnje, u pravilu krajem godine.
Časopis Historijska misao pruža besplatan i otvoren pristup svim sadržajima u punom formatu.
Vlasnička prava autori zadržavaju za sebe. Pravo prve objave zadržava časopis, a potom autori dobijaju pravo objavljivanja konačne verzije priloga. Časopis ne zadržava nikakva komercijalna prava.
Autori, odnosno recenzenti ne plaćaju niti dobijaju bilo kakvu novčanu naknadu za objavljivanje, odnosno pregledanje priloga u časopisu.
Sav sadržaj časopisa je licenciran kao
Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Časopis Historijska misao primjenjuje princip dvostruke slijepe recenzije,
što podrazumijeva skrivanje identiteta autora i recenzenata tokom i nakon procesa recenzije.
Nakon prijema priloga, glavni i odgovorni urednik bira odgovarajuće recenzente (najmanje dva),
koji ne smiju biti iz iste institucije iz koje dolazi autor.
Recenzenti moraju biti stručnjaci iz oblasti iz koje je rad pristigao (arheologija, historija i
srodne nauke), te moraju imati titulu doktora nauka.
Glavni i odgovorni urednik ne otkriva recenzentu identitet autora. Također, tokom i nakon procesa recenzije, glavni i odgovorni urednik autoru ne otkriva identitete recenzenata.
Da bi rad bio objavljen, mora dobiti dvije pozitivne recenzije.
Recenzenti ocjenjuju rad prema kategorijama: izvorni naučni rad, pregledni rad,
stručni rad, prethodno saopćenje.
Nakon okončanja procesa recenziranja, recenzent predlaže: da se tekst objavi u izvornom obliku;
da se tekst objavi nakon predloženih izmjena; da se tekst ne objavi, jer ne zadovoljava minimum
naučnih kriterija. Ukoliko recenzent odabere drugu kategoriju ima pravo od glavnog i odgovornog
urednika tražiti rad na uvid nakon ispravki autora.
Ukoliko se ocjene dva recenzenta ne razlikuju u velikoj mjeri (npr. jedan recenzent ocijeni da je
autor napisao rad koji u kategorizaciji odgovara izvornom naučnom radu, dok je drugi recenzent
ocijenio rad kao pregledni rad, Redakcija i Uredništvo će ići u korist autora i uvažiti veću ocjenu.
Ukoliko se ocjene dva recenzenta značajno razlikuju (npr. jedan recenzent ocijeni da je autor napisao
rad koji u kategorizaciji odgovara izvornom naučnom radu, dok je drugi recenzent ocijenio rad kao
stručni rad, rad će biti poslan na treću anonimnu recenziju stručnjaka iz iste oblasti).
Ukoliko se ocjene dva recenzenta značajno razlikuju (npr. jedan recenzent ocijeni da je autor
napisao rad koji zadovoljava kriterije za objavljivanje u naučnom časopisu, dok je drugi recenzent
ocijenio da rad ne zadovoljava kriterije za objavljivanje, rad će se poslati na treću anonimnu
recenziju stručnjaka iz iste oblasti).
Ukoliko oba recenzenta procijene da rad ne zadovoljava kriterije za objavljivanje autor će biti
obaviješten da rad neće biti objavljen.
U pravilu, recenzenti u roku od 15 do 30 dana dostavljaju recenziju u obrazac koji im dostavlja
glavni i odgovorni urednik ili sekretar Časopisa.
Časopis Historijska misao teži visokom nivou etičkih naučnih standarda i principa.
Iako su stavovi i mišljenja izneseni u radovima samo stavovi autora, uredništvo časopisa će uložiti maksimum napora
da osigura poštovanje osnovnih principa akademskog integriteta, među kojima su:
- iskrenost
- tačnost
- efikasnost
- objektivnost.
Uredništvo časopisa će također uložiti maksimum napora da prepozna i otkloni najveće profesionalne i moralne prekršaje
u naučnom radu:
- izmišljanje
- falsifikovanje
- plagiranje
- parazitiranje.
Posebnu pažnju uredništvo će pokloniti prepoznavanju i otklanjanju plagiranja u svim njegovim oblicima.
Plagiranje predstavlja najveći profesionalni i etički prekršaj u nauci. Pod plagijatom će se podrazumijevati:
- predstavljanje tuđeg rad kao svog
- kopiranje riječi ili ideja od nekog drugog bez odavanja zasluga
- doslovno citiranje bez navodnika
- davanje netačnih informacija o izvoru citata
- mijenjanje riječi, ali kopiranje strukture rečenice izvora bez odavanja zasluga
- kopiranje toliko riječi ili ideja iz izvora da to čini većinu vašeg rada, bez obzira na to da li odajete priznanje ili ne.
Pod plagijatom će se također smatrati i autoplagiranje, tj. objavljivanje istog teksta nekoliko puta koristeći
drugačiji naslov ili u drugom časopisu bez citiranja svog prethodnog rada (odnosi se i na slučaj objavljivanja istog članka na različitim jezicima).
S obzirom da je svaki naučnik i naučni radnik odgovoran za ono što piše i objavljuje, nesvjesno plagiranje neće predstavljati olakšavajuću okolnost.
U slučaju naknadnog otkrivanja bilo kojeg oblika plagijata, glavni i odgovorni urednik je dužan zatražiti povlačenje spornog rada i pismeno
izvinjenje autora.
Radovi za časopis Historijska misao dostavljaju se elektronski na adresu glavnog i odgovornog
urednika (mersiha.imamovic@untz.ba), adresu časopisa (historijska.misao@untz.ba) ili u mekoj kopiji
na adresu:
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tihomila Markovića 1, 75 000 Tuzla (kabinet 039A).
Mole se autori da radove dostavljaju prema uputstvima ili da koriste pripremljeni template za
pisanje rada. Rok za dostavljanje radova u pravilu je 31. august. Blago kašnjenje sa dostavljanjem
(nekoliko dana) u principu nije smetnja za prihvatanje rada za objavu u datoj kalendarskoj godini.
ISSN: 2303-7539 (Print), 2303-8543 (Online)
DOI: 10.51558/2303-8543
Mersiha Imamović