Metodologija naučnoistraživačkog rada

Uvod u metodologiju naučno-istraživačkog rada,
Relevantne značajke o nauci, naučnoj djelatnosti i istraživanju,
Klasifikacija nauke i naučne kategorije,
Naučna, naučnostručna i stručna djela,
Pojam i vrste naučnih djela,
Metodologija naučnog istraživanja,
Pojam i klasifikacija naučnih metoda,
Historijska metoda,
- Metoda indukcije i dedukcije,
- Statistička metoda,
- Metoda komparativne analize,
Pisanje istraživačkog projekta,
Izbor teme istraživanja,
Eksplikacija teme,
Postavljanje hipoteze i njena provjera,
Predmet, cilj i zadaci istraživanja,
Tehnike i postupci istraživanja,
Društvena opravdanost teme,
Istraživanje izvora i literature,
Kritika izvora i literature, analiza,
Sinteza, pisanje teksta,
Izvještaj (ekspozicija),
Tehnička obrada rada.
Pisanje izvještaja – akademski standardi.

- Ovladati osnovnim teorijskim konceptima istraživanja, razumijevanja i prezentovanja historije Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća,
- Usvojiti potrebna znanja i vještine za izradu samostalnih istraživačkih projekata iz područja historije Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća,
- Ovladati istraživačkim metodama i tehnikama specifičnim za historiju Bosne i Hercegovine u 19. i 20. stoljeću,
- Ovladati standardima akademskog pisanja i tehničke obrade rada,
- Pripremiti studenta za kreiranje prijave doktorskog rada.

Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja historije Bosne i Hercegovine u 19. i 20. stoljeću, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačko pitanje, izaberu adekvatne naučne metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, prikupe historijske izvore i literaturu te izvrše njihovu kritiku, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj (rad, članak) za naučni časopis, ili da napišu neku drugu vrstu naučno utemeljenog historijskog rada.

Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra.
KRITERIJI OCJENJIVANJA
Prisustvo i aktivnost na predavanjima: 30 bodova
Pristupni rad: 30 bodova
Usmeni dio završnog ispita: 40 bodova
UKUPNO: 100
Minimum za prolaznu ocjenu je ukupan zbir od 54 boda:
OCJENE
54 - 63 = 6 (šest); 64 - 73 = 7 (sedam); 74 - 83 = 8 (osam); 84 - 93 = 9 (devet); 94 - 100 = 10 (deset)

Šamić, Midhat: Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo 1991.;
Šerbo, Rastoder: Buduća prošlost, Uvod u istoriju sa osnovama istoriografije, CID, Podgorica, Filozofski fakultet Nikšić 2011.;
Gros, Mirjana: Historijska znanost, Zagreb 1980;
Gros, Mirjana: Suvremena historiografija, korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996;
Filipović, Muhamed: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Sarajevo 2004;
Habermans, Jirgen: Saznanje i interes, Beograd 1975;
Termiz, Dževad: Metodologija društvenih nauka, Lukavac 2009;
Mesihović, Nijaz: Uvod u metodologiju društvenih nauka, Sarajevo 2003;
Vujević, Miroslav: Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Zagreb 1990;
Djilji, Djan Antonio: Kako se istražuje, Školska knjiga, Zagreb 1974;
Ilić, Miloš: Naučno istraživanje. Opšta metodologija, Beograd 1994;
Kamberović, Husnija: Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike, Zagreb: Srednja Europa, 2012.