Historija genocida

1. Pojam ''genocid'' ; Uzroci raznih oblika zločina čovjeka protiv čovjeka.
2. Teorije: biološko-antropološka teorija, rasna teorija, sociološka teorija:
3. Uloga ideologije u činjenju genocida;
4. Analiza Konvencije o sprječavanju i i kažnjavanju zločina genocida;
5. Genocid (Ratni zločini) u starom i srednjem vijeku (analiza historijskih izvora);
6. Genocid (ratni zločini) u periodu 15.-18. stoljeća u Evropi i svijetu s posebnim akcentom na područje jugoistočne Evrope i Bosne i Hercegovine
7. Genocid (ratni zločini) u 19.stoljeću u Evropi i svijetu s posebnim akcentom na područje jugoistočne Evrope i Bosne i Hercegovine
8. Genocid (ratni zločini) u balkanskim ratovima (''istraga poturica'')
9. Genocid (ratni zločini) u Prvom svjetskom ratu.;
10. Zločini u Šahovićima i Pavinom Polju za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca;
11. Genocid (ratni zločini) u Drugom svjetskom ratu (Holokaust, Genocid nad Bošnjacima);
12. Genocid u Ruandi 1994. godine.;
13. Genocid u Bosni i Hercegovini 1992-1995. (planiranje, provođenje i poricanje genocida u Srebrenici);
14. Analiza historiografije o genocidu u Bosni i Hercegovini s posebnim akcentom na genocid u Srebrenici
15. Analiza historijskih izvora o genocidu u Bosni i Hercegovine s posebnim akcentom na genocid u Srebrenici.

Osposobiti studente da razumiju pojam ''genocid'', te da znaju kada izraz ''genocid'' ulazi u široku upotrebu.
Da razumiju koji su uzroci raznih oblika zločina čovjeka protiv čovjeka;
Da razumiju teorije: Biološko-antropološka teorija (zločinac postaje takvim rođenjem; ital. ljekar i kriminolog Cezare Lambroso);Rasna teorija (subjekat zločina jeste rasa; Morseli);Sociološka teorija: Socijalni faktori - porodica, obrazovni sistem, mitovi, tradicija, predrasude - čine socijalnu osnovu genocida (franc. sociolog Emile Durkheim).;
Da analiziraju i razumiju Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je donijela Generalna skupština UN-a. Da razumiju ulogu ideologije u činjenju genocida.
Da razumiju rezultate i posljedice genocida;
Da razlikuju demokratske i totalitarne (diktatorske) sisteme,
Da znaju usporediti, ustanoviti sličnosti i razlike genocida počinjenih kroz historiju (u starom, srednjem i novom vijeku i u savremenom dobu: Holokaust, genocid u Drugom svjetskom ratu i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1992.

- Da studenti mogu samostalno analizirati značaj preventivnih mjera u sprečavanju genocida.
- Da identificiraju motive, razloge jačanja nacionalizma, šovinizma, nacizma, fašizma, militarizma i slabljenja demokracije,
- Da znaju izdvojiti razlike između demokratskih i nedemokratskih sistema,
- Da mogu razlikovati pacifističke i ratno-huškačke ideologije.
- Da znaju usporediti, ustanoviti sličnosti i razlike između života ljudi u zemljama demokracije i zemljama u kojima nije razvijena demokracija.
- Da razumiju uzroke, rezultate i posljedice genocida kroz historiju.
- Da razumiju zašto se vrši poricanje genocida.

Obaveze studenta / Bodovi
Prisutnost na predavanjima: 0-3
Prisutnost na vježbama: 0-3
Aktivnost studenta: 0-4
Seminarski rad: 0-10
Mini testovi: 0-30
Ukupno predispitne obaveze: do 50 Završni ispit: do 50

Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova:
94-100=10,
84-93=9,
74-83=8,
64-73 =7,
54-63=6;
do 53=5

1. Čekić, S., (1996.), Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, MAG, Sarajevo.
2. Čekić, S., (2013.), Genocid i istina o genocidu u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
3. Dedijer V. i Miletić A., (1990.), Genocid nad Muslimanima 1941.-1945., Svjetlost, Sarajevo.
4. Laker, V., (1999.) Istorija Evrope 1945-1992, Clio, Beograd.
5. Johnson, P., (2007.), Moderna vremena, povijest svijeta od 1920- ih do 2000, Golden marketing- tehnička knjiga, ZG
6. Opšta enciklopedija Larousse, tom 3, (1973.), Vuk Karadžić, Beograd.
7. Engdahl, F. W., (2000.), Stoljeće rata (anglo-američka naftna politika i novi svjetski poredak), Zagreb.
8. Svijet poslije Drugog svjetskog rata, knjiga 1,2, (1975.), Sloboda, Beograd.
9. Džon L. Gedis, Dž. L., (2003.), Hladni rat, Clio, Beograd.
10. Imamović, M., (1996.), Historija Bošnjaka, BZK Preporod, Sarajevo.