Metodika nastave historije II

1. Uvod u sadržaj predmeta i pripremu za održavanje časa
2-3. Praktična priprema i održavanje časa historije učenicima kroz važeće nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole za period Starog vijeka
4-5. Praktična priprema i održavanje časa historije učenicima kroz važeće nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole za period Srednjeg vijeka
6-7. Praktična priprema i održavanje časa historije učenicima kroz važeće nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole za period Novog vijeka
8-9. Praktična priprema i održavanje časa historije učenicima kroz važeće nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole za period Savremenog doba
10-11. Praktična primjena različitih oblika rada u nastavi
12-13. Priprema testova, ocjenjivanje i praćenje učeničkih aktivnosti u nastavi
14-15. Praktično vođenje pedagoške dokumentacije

Osposobiti studente da razumiju pojam, predmet, zadatak Metodike historije, razvoj nastave historije u prošlosti. Da usvoje osnovne historijske činjenice o suvremenoj nastavi, didaktičkim principima, učeniku kao faktoru nastave, nastaviku kao faktoru nastave, oblici rada u nastavi historije, da se studenti osposobe za obradu nastavnih sadržaja, korištenje nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih sredstava i pomagala, da znaju organizirati ekskurziju, izučavati lokalnu historiju, primijeniti suvremene zahtjeve u nastavi historije, da se kvalitetno pripremaju za nastavu, sastavljaju testove i vrše provjeru znanja učenika, da znaju o organizaciji i funkcioniranju odgojno-obrrazovne ustanove. Da studenti kroz nastavu historije razvijaju patriotska osjećanja, historijski način razmišljanja i logičko zaključivanje, privrženost prema državi. Da studente osposobimo da znaju prenijeti stečena znanja te da spoznajom prošlosti razumiju sadašnjost.

Na kraju semestra uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, će biti osposobljeni da: znaju ciljeve i zadatke metodike nastave historije, da razumiju etape razvoja historije, da ovladaju osnovnim metodološkim činjenicama, da mogu prenijeti stečena znanja uz primjenu metodoloških uzusa, da su ovladali različitim oblicima rada u nastavi i da su osposobljeni za izvođenje časa historije.

Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita
a) prisutnost i aktivnost na času:
prisutnost na predavanjima i vježbama: 10,
aktivnost na časovima: 10,
b) individualni/timski projekat:
individualni projekat 30, ili timski/grupni projekat: 30,
c) pismeni ispit: 50, ili
d) usmeni ispit: 50.
Ukupno mogućih bodova: 100
Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova:
94-100=10, 84-93=9, 74-83=8, 64-73 =7, 54-63=6; do 53=5

Senaid Hadžić, Azem Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla 2006.
Stradling Robert, Kako predavati istoriju Evrope 20. vijeka, prevod A. Sadiković i S. Pavičić, Sarajevo 2001.
Redko A. Z., Psihologija učenja istorije, Sarajevo 1965.
Ladislav, Matijević Milan, Didaktika, Zagreb 1993.
Furlan I., Upoznavanje i ocjenjivanje učenika, Pedagoško književni zbor, Zagreb 1966.
Glasser W., Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb 1999.
Gordon Tomas, Kako biti uspješan nastavnik, Beograd 1998.
Koren Ivan, Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika, Zagreb 1989.
Kyriacou Chris, Temeljna nastavna umijeća, metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje,Zagreb 1995.
Mandić Petar, Izabrana djela, III, Osijek 1988.
Mužić V., Testovi znanja, Školska knjiga, Zagreb 1961.