Identitet i državnost Bosne i Hercegovine u savremenom dobu (1878-2000)

Nastavnik: dr. sc. Adnan Jahić, red. prof.
Saradnik: dr. sc. Salkan Užičanin, viši ass.
Status predmeta: obavezan
Sati: Predavanja: 45, vježbe 15
ECTS: 6
Godina/semestar: I/II

1. Bosna i Hercegovina na Berlinskom kongresu. Član XXV
2. Carigradska konvencija od 21. 4. 1879.
3. Međunarodnopravni položaj Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske vladine.
4. Bosna i Hercegovina kao corpus separatum unutar Dvojne monarhije.
5. Koncepcije o državno-pravnom položaju Bosne i Hercegovine uoči i tokom Prvog svjetskog rata.
6. Položaj Bosne i Hercegovine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
7. Bosna i Hercegovina u doba vlade Stojadinović – Korošec – Spaho.
8. Hrvatsko pitanje u Kraljevini Jugoslaviji i Bosna.
9. Zasjedanja ZAVNOBIH-a. Formiranje nove vlasti.
10. Erozija ustaškog sistema. Nastanak avnojevske Jugoslavije.
11. Obnova državnosti Bosne i Hercegovine.
12. Politički, ustavno-pravni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji.
13. Bosna i Hercegovina u procesima disolucije SFRJ. Višestranački izbori u Bosni i Hercegovini 1990.
14. Rad Predsjedništva i Skupštine SR BIH 1990-1992. Referendum za nezavisnost.
15. Daytonski ugovor i savremena afirmacija Bosne i Hercegovine.

Osposobiti studente da razumiju realitete i tokove afirmacije bosanskohercegovačkog identiteta i državnosti u savremenom dobu, od dolaska Austro-Ugarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine do sprovedbe Daytonskom mirovnog sporazuma nakon 1995. godine. U tom kontekstu, omogućiti studentima da prepoznaju kontekst, povode i uzroke političko-društvenih, ustavno-pravnih i socio-ekonomskih kretanja i promjena u Bosni i Hercegovini nakon 1878. godine, kao i da razumiju uticaj novih državno-pravnih realiteta na savremeni političko-pravni i nacionalno-politički razvoj Bosne i Hercegovine

Naučno utemeljeno prosuđivati i sagledavati razvoj i afirmaciju identiteta i državnosti Bosne i Hercegovine u savremenom dobu; tumačiti i povezivati relevantne činjenice iz historije Bosne i Hercegovine od Berlinskog kongresa do konca XX stoljeća; poimati historijsku podlogu savremenih političkih, nacionalnih i društvenih realiteta u Bosni i Hercegovini.

Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem predispitnih obaveza:
Prisutnost na predavanjima: 5
Prisutnost na vježbama: 5
Aktivnost studenta: 10
Seminarski rad: 10
Mini testovi: 20
Završni ispit: 25-50
Ukupno mogućih bodova: 100
Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova:
94-100=10, 84-93=9, 74-83=8, 64-73=7, 54-63=6; do 53=5

- Socijalistička republika BiH [separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije], Zagreb, 1983;
- N. Šehić, BiH 1918-1925, Sarajevo, 1991.
- E. Redžić, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu, Sarajevo, 1998.

Ostali predmeti sa studijskog programa

Metodologija historijskih istraživanja sa osnovama historiografije BiH Korijeni Bosne i bosanskog društva Bosanske zemlje u srednjem vijeku BiH u novom vijeku: kontinuitet identiteta i posebnosti