Bosanske zemlje u srednjem vijeku

Nastavnik: dr. sc. Dženan Dautović, doc.
Saradnik: Nerman Kovačević, MA, ass.
Status predmeta: obavezan
Sati: Predavanja: 30, vježbe 30
ECTS: 6
Godina/semestar: I/I

1. Historiografija o srednjovjekovnoj Bosni;
2. Kratki osvrt na faze političke historije srednjovjekovne Bosne;
3. Historijska geografija srednjovjekovne Bosne: župe i zemlje;
4. Kraljeva zemlja/Contrata del Re u izvorima i historiografiji;
5. Širenje Bosne na sjever - Usora i Soli;
6. Širenje Bosne na zapad - Donji Kraji, Zapadne Strane i vlast nad Dalmacijom;
7. Širenje Bosne na istok - Podrinje i Polimlje;
8. Širenje Bosne na jug - Humska zemlja;
9. Vladajuća dinastija Kotromanića i Bosanski stanak;
10. Crkva bosanska kao osnovni dio društva;
11. Pravni običaji srednjovjekovne Bosne;
12. Vanjskopolitički odnosi Bosanske kraljevine: Dubrovnik i Ugarska kraljevina;
13. Vanjskopolitički odnosi Bosanske kraljevine: Venecija i Rimska kurija;
14. Posebni slučajevi bosanskog srednjovjekovnog društva: žene, Vlasi i Sasi;
15. Historijat otpora osmanskoj okupaciji i konačno uništenje Bosanske kraljevine 1463.

Osposobiti studente da razumiju faze i procese u razvoju srednjovjekovne Bosne, od ranosrednjovjekovnih sklavinija, preko vremena Bosanske banovine, pa do formiranja i egzistencije Bosanske kraljevine. Pored političkog razvoja, studenti će pobliže upoznati i administrativni ustroj srednjovjekovne Bosne, počev od početnog nivoa župe, pa do zemalja kao najvećih teritorijalnih jedinica. U okviru sagledavanja razvoja srednjovjekovne bosanske politije posebna pažnja bit će posvećena proučavanju vazalnih odnosa kao najvažnije dinamike za svako srednjovjekovno društvo.

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:
- naučno utemeljeno prosuđivati i sagledavati politički razvoj i afirmaciju srednjovjekovne Bosne
- tumačiti i povezivati relevantne činjenice iz historije srednjovjekovne Bosne
- shvatiti sličnosti i razlike između srednjovjekovne Bosne i drugih kraljevina u bližom ili daljem susjedstvu

Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem predispitnih obaveza:
Prisutnost na predavanjima: 10
Prisutnost na vježbama: 5
Aktivnost studenta: 10
Seminarski rad: 10
Mini testovi: 10
Završni ispit: 55
Ukupno mogućih bodova: 100
Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova:
94-100=10, 84-93=9, 74-83=8, 64-73=7, 54-63=6; do 53=5

• Pavao Anđelić, Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Svjetlost, Sarajevo 1982.
• Anto Babić, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.
• Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964.
• Mihailo Dinić, Državni sabor srednjovekovne Bosne, Beograd 1955.
• Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, HKD Napredak, Sarajevo 1942 (1999).
• Dubravko Lovrenović, Bosanska kvadratura kruga, Dobra knjiga-Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2012.
• Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću, Institut za istoriju, Sarajevo 2005.

Ostali predmeti sa studijskog programa

Metodologija historijskih istraživanja sa osnovama historiografije BiH Korijeni Bosne i bosanskog društva BiH u novom vijeku: kontinuitet identiteta i posebnosti Identitet i državnost BiH u savremenom dobu