Odnosi Bosne i Hercegovine i susjeda u XIX stoljeću

- Građanske revolucije,
- Građansko društvo: porijeklo, struktura, razvoj
- Izgradnja i razvoj modernih nacija i nacija – država
- Ideologije i doktrine
- Nacionalni pokreti : pojava, struktura, organizacija i razvoj
- Nacionalni programi i mogućnosti njihovog ostvarenja –realizacije
- Izgradnja nacionalnih vrijednosti : kulturnih, privrednih, političkih, državnih, školskih, institucionalnih
- Bosna i Hercegovina i centralna osmanska vlast – odumiranje timarsko-spahijskog sistema
- Srpska i hrvatska ekspanzionistička koncepcija
- Bune i ustanci
- Agrarno pitanje i pokreti hrišćana

- Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina); Cilj je da se kod studenata razvija kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena historije 19. stoljeća, te europskih regija i bosanskohercegovačkog okruženja. Tokom studiranja ovog predmeta (Odnosi BiH i susjeda u 19. stoljeću) studenti treba da usvoje - steknu opća i posebna znanja o historiji 19. stoljeća (od 1791. do 1878. godine) i postupne izgradnje novog/modernog društva, moderne nacije i nacije-države, a posebno o vezama i odnosima Bosne i Hercegovine s drugim narodima, nacijama, kulturama, društvima i ideologijama u regiji Jugoistočna Evropa; Ovladati potrebnim znanjima o odnosu Bosne i Hercegovine prema susjedima, Ovladati potrebnim znanjima o odnosu Bosne i Hercegovine prema centralnoj osmanskoj vlasti u Istanbulu, - Osposobiti studente za istraživački rad iz historije BiH 19. stoljeća kroz prizmu istraživanja, proučavanja i poimanja osnosa u 19. stoljeću kao kompleksnog historijskog pitanja

Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja bosanskohercegovačke historije 19. stoljeća, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobivene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis.

Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra.
KRITERIJI OCJENJIVANJA
Prisustvo i aktivnost na predavanjima: 30 bodova
Pristupni rad: 30 bodova
Usmeni dio završnog ispita: 40 bodova
UKUPNO: 100
Minimum za prolaznu ocjenu je ukupan zbir od 54 boda:
OCJENE
54 - 63 = 6 (šest); 64 - 73 = 7 (sedam); 74 - 83 = 8 (osam); 84 - 93 = 9 (devet); 94 - 100 = 10 (deset)

Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1788.
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1813.-1826, Banjaluka 1988;
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1827.-1849, Banjaluka 1988.
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1849.- 1853, Sarajevo 1977;
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1854. -1860, Landshut 1998.
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1861.-1869, Tešanj 2005.
Šljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1869.-1878, Orašje 2011.
Hadžić Senaid, Bosna i Hercegovina u vrijeme pojave (veliko)nacionalnih ideja, Tuzla 2016
Agičić Damir, Tajna politika Srbije u XIX stoljeću, Izdavač: AGM, Zagreb 1994.
Petar Šimunić, Načertanije: tajni spis srpske nacionalne I vanjske politike, Izdavač: Globus, Zagreb 1992.
Drašković Janko, Disertacija, Karlovac 1832.